DVB-T je sustav zemaljskog odašiljanja digitalnog TV signala kojim se omogućuje prijam TV signala u znatno većoj kakvoći u odnosu na postojeći zemaljski analogni TV signal, uz manje smetnji i bolju razlučivost. DVB-T sustav standardne definicije (SD DVB-T) omogućuje prijam 4-5 TV programa na jednom kanalu u jednakoj kakvoći, što će dati mogućnost postojanja većeg broja različitih programa. Ujedno, DVB-T sustav omogućuje i nove usluge i funkcionalnosti poput programskog pretraživača (EPG - Electronic Program Guide), višekanalnog zvuka, interaktivnosti, kodiranja, PayTV, kao i razvoj televizije visoke razlučivosti - HDTV (High Definition Television).
EPG je kratica za elektronički programski vodič koji predstavlja dodatnu uslugu dostupnu krajnjim korisnicima DVB-T-a. Elektronički programski vodič pruža informacije o programskom rasporedu svih TV nakladnika koji se nalaze u digitalnom multipleksu s detaljnim opisom pojedninih emisija. U odnosu na teletekst koji je također i dalje prisutan kao komponenta TV signala, EPG pruža detaljnije informacije putem unaprijeđenog grafičkog sučelja. Izgled sučelja definiran je od strane proizvođača digitalnog prijamnika. EPG je specifičan jer pruža informacije o rasporedu programa do 7 dana unaprijed istovremeno za sve programe koji se odašilju unutar jednog digitalnog multipleksa. Takav način informiranja je puno pregledniji nego što je to bio slučaj do sada. Također, oni gledatelji koji posjeduju digitalni prijamnik koji ima mogućnost snimanja programa, putem EPG-a se lako konfigurira snimanje željene emisije.
SFN je mreža odašiljača koji na jednoj frekvenciji (jednom kanalu) istovremeno odašilju isti sadržaj. SFN omogućuje bitno učinkovitiju upotrebu radiofrekvencijskog spektra, budući da je za odašiljanje jednog programskog sadržaja (jednog multipleksa) na nekom geografskom području potreban samo jedan kanal, za razliku od dosadašnje upotrebe jednog kanala za svaki pojedini odašiljač.
Pretplatnik HRT-a može kupiti DVB-T prijamnik u svim maloprodajnim trgovinama s tehničkom ili audio-video robom koje prihvaćaju kupon kao sredstvo plaćanja, te u poštanskim uredima. Država, odnosno Vlada RH, daje potporu uvođenju digitalne televizije dodjelom kupona pretplatnicima HRT-a, koji te kupone mogu iskoristiti za kupovinu uređaja za prijam digitalnog TV signala. Razliku do maloprodajne cijene DVB-T prijamnika snosi pretplatnik. Pretplatnici mogu realizirati kupone isključivo u maloprodaji i osobno, uz predočenje osobnih dokumenata.
Za TV prijamnike koji nemaju ''u sebi'' ugrađen DVB-T tuner (birač kanala), način spajanja, odnosno povezivanja analognog TV prijamnika i STB-a, ovisi o modelima i godini proizvodnje oba uređaja. Većina TV prijamnika proizvedenih od 90-te na ovamo ima minimalno jedan EURO konektor (tzv. „20-pinski SCART“ priključak). STB uređaji u pravilu imaju na raspolaganju SCART priključak. Noviji TV prijamnici i STB-i raspolažu tzv. HDMI (High Definition Multimedia Interface) priključcima. Ovakav način spajanja putem HDMI sučelja daje kvalitetniju sliku nego spajanje preko SCART-a te je preporučljiv. Za načine, odnosno, mogućnosti spajanja Vaših TV prijamnika i STB-a, pažljivo pročitajte upute uz uređaje. Kod uporabe STB-a prijamna antena se, umjesto u TV prijamnik, priključuje na DVB-T prijamnik (STB). Valja reći da su na tržištu dostupni i TV prijamnici s već ugrađenim DVB-T tunerom. Za takove TV prijamnike nije potrebno nabavljati zasebni STB uređaj, a prijamna antena se izravno spaja na TV prijamnik s ugrađenim DVB-T tunerom.
HDMI kabel
Potrebno je angažirati lokalnog servisera (koji inače održava ZAS) kako bi se izvršile odgovarajuće tehničke preinake i omogućila distribucija određenog DVB-T kanala u kabelski razvod zgrade do priključnih mjesta u stanovima. Nakon toga možete Vaš digitalni DVB-T prijamnik spojiti između utičnice zajedničkog antenskog sustava i Vašeg TV prijamnika.
Probno emitiranje u većim gradovima i to u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku trajalo je od ožujka 2007. do veljače 2011. Daljnji plan pokrivanja HD DVB-T signalom nije donesen.
Svima koji planiraju nabaviti novi TV prijamnik, predlažemo TV s ugrađenim MPEG-4 dekoderom, s kojim će moći primati sve postojeće DVB-T programe u RH kodirane u MPEG-2 sustavu, a u budućnosti i nove programe u MPEG-4 ili pak programe iz susjednih zemalja (Slovenija, Mađarska,..). U tom slučaju činjenica što su postojeći DVB-T programi u MPEG-2 sustavu nema nikakvog utjecaja na kvalitetu prijema niti bilo koji drugi aspekt TV sadržaja.
Onima koji planiraju riješiti prijem programa postojećih nacionalnih i regionalnih TV nakladnika u RH na najjednostavniji i pritom najjeftiniji način, samostojeći prijemnik (STB) s MPEG-2 dekoderom jest i biti će još dogledno vrijeme dovoljno dobar izbor, a do pojave programa s MPEG-4 kodiranjem, cijene tih prijemnika će biti pristupačnije.
Upotreba MPEG-2 sustava kodiranja digitalnog TV signala standardne razlučivosti (SD), kojeg proizvode TV nakladnici za emitiranje u mrežama digitalne zemaljske televizije (DVB-T) MUX A, MUX B i MUX D, regulirana je Strategijom prelaska s analognog na digitalno emitiranje televizijskih programa u Republici Hrvatskoj. Strategiju je donijela Vlada Republike Hrvatske u srpnju 2008., a izradila ju je Radna skupina za pripremu uvođenja i primjene DVB tehnologije i usluga u RH, osnovana pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. U radu Radne skupine su aktivno sudjelovali predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva kulture, Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije, Agencije za elektroničke medije, Odašiljača i veza d.o.o., Hrvatske radiotelevizije, nacionalnih komercijalnih televizija NOVA TV d.d. i RTL Hrvatska d.o.o., Nacionalne udruge televizija, Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) i neovisnih stručnjaka (članovi radne skupine za pregovore s EU).
Strategija prelaska je donesena na temelju pažljive analize koja je osim tehnoloških uključivala ekonomske, socijalne i ostale učinke. Bitan razlog odabira MPEG-2 standarda je bila višestruko niža cijena najpovoljnijeg MPEG-2 prijamnika u odnosu na MPEG-4 prijamnik u vrijeme početka digitalizacije, a zbog čega bi u slučaju odabira MPEG-4 sustava kodiranja mnogima iz financijskih razloga, po gašenju analogije, bilo onemogućeno gledanje TV programa.
MPEG-4 (H.264/AVC) je noviji sustav kodiranja koji je zbog veće mogućnosti sažimanja (kompresije) video signala pogodniji za emitiranje TV signala visoke razlučivosti (HD) te omogućuje emitiranje većeg broja televizijskih programa unutar jednog multipleksa. Strategija je predvidjela upotrebu MPEG-4 standarda u budućnosti za emitiranje programa proizvedenih u viskoj razlučivosti (HD) te za emitiranje programa koji se plaćaju (Pay TV).
Ukidanje MPEG-2 sustava i prelazak na MPEG-4 sustav u Hrvatskoj nije planiran Strategijom niti bilo kojim drugim dokumentom za programe standardne razlučivosti (SD) koji se trenutačno emitiraju u MPEG-2 sustavu, tako da u bliskoj budućnosti neće biti potrebna zamjena DVB-T prijamnika, najmanje do isteka dozvole za emitiranje u postojećim multipleksima čije je trajanje 10 godina, tj. do 2019.
Slična je situacija i u Europi. Informacije koje se pojavljuju u medijima da se u Europi nakon 2012. godine ukida MPEG-2 standard su netočne. Europska komisija (EC) izdaje preporuke koje su savjetodavnog karaktera, a ne obvezujućeg, pa tako između ostalog preporuča da sve članice EU trebaju završiti proces digitalizacije do kraja 2012.; svi prijemnici proizvedeni nakon 2012. trebaju imati MPEG-4; sve države koje započinju digitalizaciju poslije 2012. trebaju koristiti sustav MPEG-4.
I mnoge druge europske zemlje, koje su ugasile analogni signal i prešle na digitalni ili je proces prelaska u tijeku, emitiraju u MPEG-2 sustavu programe koji su bili dostupni u analognoj tehnici.
To su: Velika Britanija, Njemačka, Italija, Francuska, Švedska, Španjolska, Finska, Švicarska, Belgija, Nizozemska, Austrija, Češka i Slovačka. Više o digitalnoj televiziji u Europi na stranici
http://www.digitag.org.
Formati slike sa omjerom horizontalne i vertikalne stranice 4:3 i 16:9 su jednako podržani u MPEG-2 i MPEG-4 sustavu i korištenje MPEG-2 sustava ne priječi prelazak na format slike 16:9. Format slike u oba sustava ovisi o nakladniku odnosno proizvođaču televizijskog programa i format slike 16:9 će biti dostupan svima koji imaju MPEG-2 DVB-T prijamnik. Na televizorima formata 16:9 će slika biti prikazana preko cijelog ekrana, dok će na televizorima formata 4:3 slika biti prikazana u tzv. letterbox izvedbi (s crnim prugama uz gornji i donji rub ekrana).
MPEG-2 nije zastajela tehnologija i osim po stupnju kompresije nije ni po čemu bitnom inferiornija od MPEG-4 tehnologije. Uz navedene primjene u digitalnoj zemaljskoj televiziji, MPEG-2 je najzastupljenija tehnologija u emiranju putem satelita i pohranjivanju na DVD medije.
Programi emitirani digitalnom tehnikom sadrže sliku omjera stranica (širina : visina slike) 4:3 ili 16:9. Format slike određuje TV nakladnik. Na klasičnom TV prijamniku slika emitirana u formatu 16:9 bit će prikazana sa crnim rubovima u gornjem i donjem dijelu zaslona. Na TV prijamniku širokog formata (16:9) slika 16:9 bit će prikazana u potpunosti od ruba do ruba, ali zato će slika formata 4:3 imati crne rubove sa strane (ili će biti proširena - neproporcionalna, ovisno o Vašem odabiru formata prikaza).
Digitalni signal je otporniji na smetnje i prepreke što ponekad u praksi omogućuje prijam DVB-T signala iako ne postoji optička vidljivost s odašiljačem. Međutim, takav reflektirani signal je podložan promjenama, što znači da se povremeno može izgubiti prijam. Promjenom usmjerenja prijamne antene, reflektirani signal, ukoliko je dovoljne jakosti, moguće je primiti iz drugog nedefiniranog smjera (refleksija od brda, zgrade, neke druge prepreke).
Za prijam DVB-T signala potrebna je obična UHF prijamna logaritamska antena, koja u pravilu treba biti vanjska (krovna) antena, postavljena na mjesto odakle se vidi odašiljač i usmjerena prema istome. U mjestima koja su bliže odašiljaču i u području jačeg signala, prijam je moguće ostvariti i sobnom antenom, po potrebi s ugrađenim pojačalom.
Ukoliko se nalazite u području pokrivenom DVB-T signalom, problem zamrzavanja slike se, osim tehničke neispravnosti STB-a, pojavljuje u slučaju nedovoljne razine ili niske kvalitete signala, što najčešće može biti uzrokovano neispravnošću kabela, kao i neodgovarajuće ili loše postavljene prijamne antene. Ako imate ovakav slučaj, prvo provjerite ima li netko u Vašem susjedstvu iste probleme, kako bi ustanovili je li problem u razini prijamnog signala ili u neispravnosti antenske instalacije.U slučaju smetnji uslijed lošijeg signala preporučuje se usmjerena UHF antena velike dobiti (nrp. „Yagi“), te iznimno, malošumno pojačalo s pojačanjem do 20 dB.
Prelazak s analognog na digitalno zemaljsko emitiranje televizijskih programa je završen. Mreže digitalnih odašiljača
MUX A i MUX B su u cijelosti izgrađene, uz iznimke "analognih otoka", a mreža MUX D se dovršava tijekom 2011. Popis odašiljača koji su u radu naveden je u
Tablici DVB-T odašiljača.
Tamo gdje je to moguće uvode se planski kanali, a ponegdje privremeni. Prema Regionalnom sporazumu Ženeva 2006. plan digitalne radiodifuzije u potpunosti će biti raspoloživ nakon 2015. godine, što za Republiku Hrvatsku znači da će se do tada planiranje radijskih frekvencija morati kontinuirano usklađivati sa susjednim državama. Kanali prijama za određeni DVB-T multipleks bit će u konačnosti isti unutar pojedine digitalne regije u RH, bez obzira sa kojeg odašiljača u regiji se taj signal prima.
Potrebno je imati UHF antenu usmjerenu prema odašiljaču (otok Sv. Nikola, odnosno Učka ako ste izvan Poreča), uključiti pretraživanje na Vašem DVB-T prijamniku, te spremiti pronađene kanale. Ako ne ide automatski probajte s ručnim načinom – postavite odgovarajući kanal prijama (br. 28 ili 53) i stisnite tipku OK na vašem daljinskom – na zaslonu trebaju biti prikazani jakost prijamnog signala i kakvoća u obliku traka. Za dobar prijam jakost signala je obično preko 50% (ovisno o tipu DVB-T prijamnika), a kakvoća blizu 100%. Laganim pomicanjem antene ugodite najbolji prijam (pratite pokazivanje kakvoće) i potvrdite odabrane postavke prijama. Kanal prijama za Vaše mjesto potražite u popisu odašiljačkih lokacija i pripadajućih kanala - za više informacija kliknite
ovdje.
Postoji vjerojatnost da će određena manja područja ostati nepokrivena digitalnim zemaljskim signalom pa je u tom slučaju moguć prijam TV signala putem digitalnog satelitskog prijamnika. Za obavjesti o ugovaranju satelitskog prijama nazovite pozivni centar HRT-a - Službu podrške pretplatnicima, odnosno kliknite
ovdje.
Sve lokacije koje su korištene za analogno odašiljanje nisu uporabljene i za digitalno odašiljanje ili imaju dijagrame zračenja drugačije od analognih, pa ćete u tom slučaju morati pronaći prijam s drugog objekta (okrenuti antenu). Također, određena manja područja ostat će nepokrivena digitalnim zemaljskim signalom. U tom slučaju moguć je prijam TV signala putem digitalnog satelitskog prijamnika.
Potrebno je prijeći na DTV sustav – digitalnu televiziju, jer je emitiranje analognih TV programa u RH na nacionalnom nivou prestalo koncem 2010. godine, sukladno
„Strategiji prelaska s analognog na digitalno emitiranje televizijskih programa u Republici Hrvatskoj“ , koju je usvojila Vlada RH.
Ne nužno. Dovoljno je kupiti samo DVB-T prijamnik (Set-top-box) i spojiti ga, ovisno o modelima uređaja, SCART, CINCH (RCA A/V) ili HDMI kabelom na postojeći TV prijamnik. Prijamna antena spaja se u DVB-T prijamnik. Ako TV prijamnik ima samo antenski ulaz, potrebno je kupiti digitalni prijamnik s ugrađenim RF modulatorom.
Provjerite u knjižici uputstava ili potražite servisnu podršku proizvođača (telefon, internet). Ako kupujete novi TV prijamnik, možete tražiti savjet prodavača i pitati ga ima li taj model ugrađen DVB-T tuner.
Ne, kupon je isključivo namijenjen kupnji DVB uređaja.
Radi se o istom uređaju koji ima dva naziva - engl. Set Top Box (STB) je vanjski uređaj koji se pridodaje i spaja na postojeći TV prijamnik.
Ovisno o proizvođaču, modelu, tehničkim značajkama i dodatnim mogućnostima (ugrađen MPEG4 dekoder, ugrađen tvrdi disk za snimanje programa, ugrađen RF modulator, tzv. combo uređaji koji imaju ugrađen DVB-T i DVB-S prijamnik, ...), na tržištu se trenutačno cijene kreću od oko 150 Kn do preko tisuću kuna.
Nije moguće, budući su kupone dobili svi pretplatnici koji redovito plaćaju RTV pristojbu. Vlasnik kupona mora osobno iskoristiti kupon uz predočenje važeće osobne iskaznice.
Rok za korištenje kupona je istekao 31.12.2010.
Svim HRT pretplatnicima, neovisno o tome plaćaju li pristojbu putem trajnog naloga (tekući račun, ili sl.), općom uplatnicom ili izravno inkasatoru, kuponi će biti dostavljeni poštom.
Nazvati kontakt centar HRT-a (01 634 2634), odnosno tražiti odjel pristojbe za konkretnu regiju. Kontakt centar HRT-a moguće je dobiti i pozivom na besplatni broj 0800 112011 te sljedeći upute birati broj 1.
Ne, antena je i dalje potrebna.
Obavijesti i dokumente u svezi prijelaza na digitalno emitiranje TV programa u Republici Hrvatskoj možete, počev od studenog 2008. nadalje, pronaći na web stranici Vlade RH
(www.vlada.hr/dtv).
Država daje potporu dodjelom kupona pretplatnicima HRT-a koji te kupone mogu iskoristiti za kupovinu uređaja za digitalni prijam TV signala. Pretplatnici mogu realizirati kupone isključivo u maloprodaji i osobno, uz predočenje osobnih dokumenata. Za izvođenje radova na antenskom sustavu predstavnik zgrade treba se obratiti ovlaštenom serviseru, što ni na koji način nije povezano s kuponima.
Ne.
Ne - u Istri kuponi su bili podijeljeni tijekom 2007. i 2008. god i mogli su biti realizirani do 31.12.2008. (Naknadnom odlukom Vlade RH rok za iskorištenje bio je produljen sa 30.6. na 31. 12. 2008. godine).
- Pozivni centar Vlade RH: 0800-1-1-2011
- Odašiljači i veze d.o.o.
Ulica Grada Vukovara 269 D
Fax: 01/ 6186 030