Vijesti

17.07.2017 Odašiljači i veze organizator 16. MBT konferencije 2018.
MBT2018 - Vodice od 23. do 25. svibnja 2018. godine. ...više
12.06.2017 OiV sudjelovao na 19. Zagreb Radio Fest-u
Profesionalna radijska komunikacijska mreža - Cronect ...više
01.06.2017 Odašiljači i veze na konferenciji „Ostani u Hrvatskoj“
Cilj konferencije je ukazati mladim ljudima potencijal pronalaska posla i ostanka u Hrvatskoj ...više

Povijest


Sve je počelo 29. ožujka 1924. godine – zagrebački ljubitelji radija udružili su se na konstituirajućoj sjednici u Radio-klub Zagreb i za predsjednika izabrali dr. Otona Kučeru, astronoma i fizičara.
Radio-stanica Zagreb, Markov trg, 192614. lipnja 1924. – uprava Radio-kluba Zagreb šalje Vladi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u Beogradu molbu da joj "dozvoli odmah postaviti broadcasting u Zagrebu" navodeći da su "novčana sredstva za podignuće osigurana".
26. ožujka 1926. – nakon izdane koncesije skupini članova Radio-kluba Zagreb Vlada napokon odobrava osnutak i nacrt pravila dioničarskog društva Radio-Zagreb.
srednjevalni odašiljač Radio-stanice Zagreb15. svibnja 1926. prvi put se u eteru na srednjem valu, na valnoj duljini  350 metara oglasio odašiljač Radio-stanice Zagreb snage 350 W, na Markovu trgu 9. Lokacija odašiljača u gradu nije bila najpovoljnija te je traženo i nađeno bolje mjesto i to u selu Otok preko Save, pokraj Zagreba. Tu je 1932. izgrađena zgrada i postavljena antena pa je 1933. preseljen odašiljač s Markovog trga. Iako se radilo o istom odašiljaču, zbog povoljnije lokacije, bolje vodljivosti tla i bolje antene odašiljač sa Otoka imao je veći domet nego s prethodne lokacije.
 
odašiljač Otok (Zagreb), 1933Odašiljač Otok nije mogao pokriti hrvatsko govorno područje. Hrvatska je svojim zemljopisnim oblikom i reljefom nepovoljna za pokrivanje radio valovima. Kako se na srednjem valu radio-valovi šire danju samo u vidu površinskog vala, a noću i površinskog i prostornog to je problem pokrivanja još složeniji.
 
povijest-4Nakon najčešće skromnih početaka, snage odašiljača većine radijskih postaja u Europi rasle su, kako zbog želja i potreba za čim većim dometom tako i zbog rastućih industrijskih i ostalih smetnja. Tako je na primjer Češka već 1931. imala odašiljač snage 120 kW, Mađarska 20 kW 1928., a 120 kW već 1933. godine. I u Radio Zagrebu d.d. razmišljalo se o povećanju snage odašiljača, pa je o tome, prema pisanim tragovima, bilo govora već 1933. godine. Poznato je da je Phillips 1936. nudio odašiljač snage 5 kW, a Telefunken 1937. godine 20 kW za Zagreb i 5 kW za Split. No od tih planova nije bilo ništa. Sve do 1940. godine ostalo se na odašiljaču Otok s tada već premalom snagom od 700 W jer je već tridesetih godina bilo obznanjeno da ministarstvo PTT-a neće produžiti 14-godišnju koncesiju, pa dioničari Radio Zagreba d.d. nisu imali razloga ni računa ulagati u odašiljače koji će biti nacionalizirani. Kad je Radio Zagreb d.d. 1. 5. 1940. postao državnim poduzećem nova uprava je odmah počela razmatrati mogućnost pojačanja odašiljača na Otoku te gradnje jačeg odašiljača koji bi bio tako smješten da pokrije čim veći dio Banovine Hrvatske. Noću je isti odašiljač prostornim valovima trebao pokriti veći dio Europe. Snaga odašiljača na Otoku već je 7. 11. 1940. bila povećana na 2 kW, a 12. 3. 1941. neposredno pred rat, na 4,5 kW.
srednjevalni odašiljač Deanovec, 1949Veliki je pomak u kvaliteti prijama programa ostvaren 29. studenoga 1949. Tog je dana proradio srednjevalni odašiljač Deanovac, snage 135 kW.
 
15. svibnja 1956. - na dan 30. obljetnice Radija Zagreb, u Tomislavovom domu na Sljemenu proradio je prvi televizijski odašiljač u tadašnjoj Jugoslaviji, ali i u ovom dijelu Europe. Početak je to medija koji će uskoro promijeniti življenje i navike svih nas.
Od 11. lipnja 1957. započinje odašiljanje radijskih programa na UKV području u novoj kvaliteti, a ubrzo i u stereo tehnici. 15. svibnja 1966. započinje radom UHF odašiljač snage 10 kW, s kojim započinje emitiranje TV slike u boji. Signal se prenosio preko mikrovalnih veza iz Rima. Zajedno s izgradnjom radijskih i televizijskih odašiljača izgrađuje se i mreža mikrovalnih veza kojima se povezuju odašiljači sa studijima i RTV centrima. 1986. godine instalira se prvi profesionalni satelitski prijamnik, dok 1992. započinje odašiljanje analognog programa sa satelita. 11. kolovoza 1997. započinje odašiljanje digitalnoga satelitskog programa. 1998. godine postavljen je DAB odašiljač na Sljemenu i na kraju 2002. godine započelo je odašiljanje DVB-T programa.
Trgovačko društvo Odašiljači i veze d.o.o.  osnovano je Izjavom o osnivanju kao samostalno društvo s ograničenom odgovornošću, dana 16. travnja 2002. godine, a nastalo je podjelom Javne ustanove Hrvatska radiotelevizija na dva subjekta: Hrvatsku radioteleviziju i Odašiljače i veze d.o.o.
webmaster | Uvjeti korištenja | © 2002- Odašiljači i veze d.o.o. LinkedIN
.
.
.
.